Kako znanost odgovara na životne izazove
Tok našeg života bio je izazvan, od kojih mnogi potječu od bolesti, među kojima tri vrste bolesti imaju puno veze s ljudima.
Prvo jekardiovaskularnih bolesti. Studije su otkrile da će lipoproteini male gustoće koji uzrokuju kardiovaskularne plakove i receptore biti endocitozirani nakon što se endocitoziraju. Nakon endocitoze, čestice masti niske gustoće razgradit će se, a receptori će se vratiti na površinu stanice kako bi se obnovili. Uvlačenje novog lipoproteina male gustoće u stanicu, smanjujući tako štetni lipoprotein male gustoće za ljudsko tijelo. 1985. godine Goldstein i Brown, dva znanstvenika (ujedno i postdoktorski nadzornik Wanga Xiaodonga), dobili su Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za otkrivanje receptora za lipoprotein male gustoće.
Druga stvar o kojoj razgovaramo je nova zoraliječenje karcinoma, što je&"; imunoterapija GG"; da ste čuli mnogo puta. Najpoznatiji primjer ove imunoterapije bio je 20. kolovoza 2015. Bivši američki predsjednik Carter objavio je svima kojima je stalo do njega da je uznapredovao melanom, a u to su vrijeme u mozgu već postojala 4 tumora od 2 mm. Evo, proširilo se i on misli da mu je ponestalo vremena. Međutim, samo 3 mjeseca kasnije, 6. prosinca 2015., ponovno se pojavio pred svima, govoreći ljudima da su mu molekularnom terapijom u potpunosti izgubljena 4 tumora u mozgu.
Treće jeneurodegenerativne bolesti. Šteta je što ljudska bića uopće ne znaju uzrok bolesti. Iako vam mogu reći puno teorija, podataka i prakse, mi znamo samo o čemu se radi. Danas 47 milijuna ljudi u svijetu pati od ove bolesti. Procjenjuje se da će se 2050. godine svake 3 sekunde pojaviti novi pacijent, a mi ćemo imati više od 130 milijuna ljudi koji pate od njega.
Kognitivni život ima granice
Dao sam primjere kardiovaskularnih bolesti, raka, Alzheimerove bolesti i na kraju prešao u mozak. Don' ne kaže da mi ne znamo' ne znamo uzrok Alzheimerove bolesti' Također ne znamo' ne znamo puno o tako tajanstvenom organu kao što je mozak. U osnovi možemo reći da ne znamo' ne znamo ništa. Iako imamo vrlo dobar model učenja i pamćenja, možemo simulirati proces učenja i pamćenja, no je li to istina? Zaista ne znamo.
Čak mislim da je potencijal živčanog impulsa koji bilježe naši električni signali samo prikaz, a ne nužno bit učenja i pamćenja.Zašto? Jer doista smo takvo biološko ljudsko biće, gomila atomskih ljudi koji razumiju život.
Ali usprkos tome, još uvijek moramo razmišljati o tome,u ovom svijetu super mikro svijet određuje mikro svijet, a mikro svijet određuje makro svijet.Što smo mi ljudi? Ljudska bića su pojedinci u makro svijetu, pa našu suštinu mora odrediti mikro svijet, a zatim super mikro svijet. Ne sumnjam da sam Schrödingerova jednadžba, životni oblik i energetski oblik, ali ne znam kako riješiti ovu jednadžbu, ne znam kako nastaje razmišljanje, ništa više. Vjerujem, a trebali biste vjerovati i da se svatko od nas ne sastoji samo od gomile atoma, već i od gomile čestica.
Pa je li znanost da slijepi poznaju svijet poput slona? To mora biti znanost. Ono čega se svi dotaknu je stvarno i svi oni postoje objektivno, vidljivi su i opipljivi, a takvi smo i mi sada.' samo što mi' ne znamo jesmo li slonu&# 39 dodirnuli leđa, rep ili uši.Mislim da je granica ljudske spoznaje to što smo gomila atoma, nalazimo se u makro svijetu, ali super mikro svijet želimo vidjeti kroz dva svijeta.To je najljepši i izuzetno divan svijet.